Vakcina protiv COVID-19 ne mijenja gensku strukturu čovjeka

Na YouTube kanalu televizije Prva TV 22.12.2020. objavljen je intervju iz emisije “Jutro” sa srbijanskim kardiologom Višeslavom Hadži-Tanovićem, u kome je voditelj Filip Čukanović sa ljekarom razgovarao o vakcinama protiv novog koronavirusa. Video je naslovljen:

JUTRO -Srpski kardiolog o vakcinama: "Sačekajte. Ne mogu da preporučim genetski modifikovanu" | PRVA

Originalna objava na kanalu televizije Prva je obrisana, ali je video objavljen na nekoliko portala i Facebook stranica i profila, gdje je i dalje dostupan. Video su na našem govornom području objavili portali B92, Ekspres vesti, Kutak (.net), Webtribune, a objavljen je i na engleskom jeziku na portalu Newsbeezer. Na Facebooku su ga objavile stranice  IN studio i Dokumentarac (.com), kao i profili Nikola Bezmarevic i Erna Selimović. Link na uklonjeni video na Facebooku su sa tekstom iz videa javno podijelile stranice Oživimo srpsko selo, vratimo se korenima i Srpsko-rusko bratstvo - duhovno i istorijsko.

Intervju su u pisanom obliku, bez videa, prenijeli portali Srbija Danas i Srbin info. 

Hadži-Tanović je u svom gostovanju iznio nekoliko netačnih tvrdnji o vakcinama. Naveo je da vakcine, koje su zasnovane na mRNK tehnologiji (Pfizer i Moderna), mogu da izmijene gensku strukturu čovjeka. 

Sad ova vakcina po prvi put je vakcina koja u sebi ima gensku šifru koja može da menja, mi to ne znamo, i gensku strukturu čoveka.

(...)

Znači ti kad ubaciš genetski modifikovan, bilo koji lek ili vakcinu i tako dalje, mi ne znamo kakve će biti posledice kod čoveka, dosad to nije rađeno. Mi sad po prvi put sada imamo genetski modifikovanu vakcinu koja se jednostavno ubrizga. Kakve će biti posledice genske po čoveka koji sada živi, po njegovu mogućnost da stvara potomstvo i to sve ostalo? 

Ove tvrdnje se na našem govornom području šire od početka decembra prošle godine, a Raskrinkavanje je već objavilo analizu u kojoj su one opovrgnute. Tvrdnje su se na engleskom jeziku počele širiti još od najave vakcina koje će biti razvijene ovom tehnologijom, tako da je Reuters već u maju 2020. godine objavio članak u kome se bavi tim tvrdnjama, sa zaključkom da su neosnovane. 

Kako zapravo funkcionišu vakcine za novi koronavirus?

Od samog početka pandemije COVID-19, razne kompanije diljem svijeta počele su razvijati vakcine protiv te bolesti. Neke su se oslonile na tradicionalni način pravljenja vakcina, koji uključuje ubrizgavanje dijelova virusa u ćelije osobe. Molekule na ubrizganim dijelovima, nazvane antigeni, imuni sistem prepozna kao opasnost i reagira praveći antitijela koja neutraliziraju virus. 

Kako navodi Scientific American u članku od 1.6.2020, ustaljeni pristup proizvodnji vakcina je da se oslabljeni virusi uzgoje u kokošijim jajima, a u skorije vrijeme i u ćelijama insekata i sisara, i onda se izvuku željeni dijelovi. Međutim, proces pronalaska ispravnih antigena može trajati četiri do šest mjeseci, čak i za poznate viruse koji se mijenjaju svake godine, poput virusa gripe. Stoga, piše Scientific American u istom članku, kompanije su se okrenule alternativi. 

Umjesto toga, laboratorije se okreću vakcinama na bazi gena. Naučnici koriste podatke iz genoma virusa kako bi stvorili nacrt odabranih antigena. Nacrt je napravljen od DNK ili RNK - molekula koje sadrže genske upute. Zatim istraživači ubrizgavaju DNK ili RNK u ljudske ćelije. Aparatura ćelije koristi upute za stvaranje antigena virusa na koje imunološki sustav reaguje. Ćelije odgovaraju na upute kao normalan dio svog svakodnevnog postojanja. To je ista osobina koju zarazni virusi iskorištavaju; ne mogu se sami razmnožavati, pa koriste ćelijski mehanizam kako bi napravili svoje kopije. Oni izlijeću iz ćelije i zaraze druge ćelije, šireći infekciju.

Gotovo sve laboratorije žele pronaći način da istreniraju ljudske ćelije za stvaranje antigena koji se naziva spike (šiljak) protein. On izlazi iz virusa SARS-CoV-2 poput šiljka na automobilskoj gumi, omogućujući virusu da se veže za ljudsku ćeliju i ušulja se unutra. Gotovo sve laboratorije koriste jedan od tri pristupa za isporuku nacrta šiljka. Prvi je DNK plazmid, obično mala molekula u obliku obruča. Plazmid je prikladan alat, jer ako virus mutira, istraživači mogu lako ubaciti novi nacrt. DNK-plazmidne vakcine napravljene su za veterinarske svrhe kod riba, pasa, svinja i konja, ali primjena kod ljudi je zaostajala, ponajviše zato što su vakcine imale poteškoća s prolaskom kroz zaštitnu vanjsku membranu ćelije kako bi došle do unutrašnje aparature. Jedno od nedavnih poboljšanja je ubrizgavanje vakcine instrumentom koji daje kratke električne naboje ćelijama u blizini mjesta ubrizgavanja, koje otvaraju pore u ćelijskim membranama kako bi vakcina mogla ući.

Zašto nisu tačne tvrdnje da će virus promijeniti gensku strukturu čovjeka?

Kako se vidi iz gore pojašnjene procedure, vakcine koje koriste DNK ili RNK oponašaju način funkcionisanja konvencionalne vakcine u smislu da se tvar ubaci u organizam koji je prepozna kao uljeza i uništi. Antitijela koja se tom prilikom formiraju u organizmu uništavaju sve što prepoznaju kao tog uljeza. Jedina razlika je u tome da nove vakcine ne koriste dijelove virusa, već sintetički napravljen DNK ili RNK virusa ubrizgan u ljudske ćelije.

U već spomenutom Reutersovom članku, Mark Lynas sa Univerziteta Cornell, jednog od najbolje rangiranih američkih univerziteta, rekao je da nijedna vakcina ne može “genski modificirati” ljudski DNK. 

"To je samo mit, koji aktivisti protiv vakcinisanja često namjerno šire kako bi stvorili zbunjenost i nepovjerenje", rekao je. “Genska modifikacija uključivala bi namjerno umetanje stranog DNK u jezgru ljudske ćelije, a vakcine to jednostavno ne rade. Vakcine djeluju trenirajući imunološki sustav da prepozna patogen kada pokušava zaraziti tijelo - to se uglavnom radi ubrizgavanjem virusnih antigena ili oslabljenih živih virusa koji stimuliraju imunološki odgovor stvaranjem antitijela".

IFL Science u članku od 14.1.2021. ovo dodatno pojašnjava:

Neki su pogrešno sugerisali da se sistemski genski materijal, prisutan u mRNK vakcinama, nekako miješa s našim genskim materijalom i mijenja ga. Međutim, ovo je netačno. Iako mRNK ulazi u ljudsku ćeliju i reproducira se ćelijskom aparaturom za stvaranje proteina, ona ne ulazi u jezgru, središte ćelije u kojem su pohranjeni naši hromozomi.

“Vaša DNK - što je uputa za stvaranje vas - sadržana je u ćeliji, u ćelijskoj jezgri. Ova mRNK nema načina da zapravo pristupi ovom dijelu ćelije”, rekla je Helen Petousis-Harris, vakcinologinja i vanredna profesorica na Odjelu opšte prakse i primarne zdravstvene zaštite Univerziteta Auckland na Novom Zelandu, u internet-obraćanju u decembru 2020.

(...) Nadalje, mRNK se u vašem tijelu ne umnožava zauvijek. Fragment genetskog materijala relativno je krhak i bit će unutar ćelije samo oko 72 sata nakon uboda, prije nego što se raspadne.

Dakle, vakcine kojima se ubrizgava mRNK virusa ne mogu izmijeniti gensku strukturu organizma. Hadži-Tanović koristi autoritet ljekara kardiologa, a ne infektologa - da svojim tvrdnjama pruži naučni legitimitet, dok je nauka takve tvrdnje opovrgla.

Osim štetnom i nepouzdanom, Hadži-Tanović vakcinu smatra i nepotrebnom. Na pitanje voditelja o tome koje su alternative vakcini, Hadži-Tanović odgovara spominjanjem procenata smrtnosti od novog koronavirusa i neinfektivnih bolesti, poput srčanog infarkta i raka. 

Voditelj: Ali kako bismo gospodine Hadži-Tanoviću, ne mogu sad da pustim to tako lako, kako bi smo se spasili od korone da nema vakcine? Svi na  tu vakcinu gledaju stvarno, ono što sam vas pitao na početku... 

Hadži-Tanović: A da Vas pitam ja, znate li kolika je smrtnost od korone?

Voditelj: Procentualno? Kolika je smrtnost?

Hadži-Tanović: Pa 0,14%. A znate kolika je srčanog infarkta? 65%. Znate kolika je smrtnost od malignih bolesti, od raka? 30%. 

Znači 99% su sve druge bolesti, 1%.

Iako se podaci o smrtnosti od novog koronavirusa razlikuju u različitim geografskim područjima i u zavisnosti od metodologije, pouzdani izvori pokazuju da je smrtnost veća od broja koji je Hadži-Tanović naveo. Naprimjer, na web stranici jednog od vodećih univerziteta na svijetu iz područja medicine, “John Hopkins University”, smrtnost u Srbiji se prikazuje kao 1%, u BiH 3,8%, Crnoj Gori 1,3% i Hrvatskoj 2%, što je u svim slučajevima znatno više od navedenih 0,14%. Smrtnost je najveća u Jemenu (29%), Meksiku (8,6%) i Siriji (6,4%). Još jedan problem sa ovim poređenjem je što Hadži-Tanović poredi infektivno oboljenje, koje može biti zaustavljeno vakcinom, sa srčanim i malignim bolestima. U tom kontekstu nije jasno koji je cilj ovog poređenja, osim umanjivanja ozbiljnosti oboljenja COVID-19, što se nastavlja i u dijelu u kome ovaj kardiolog govori o testovima za novi koronavirus.

PCR testovi 

Kako bi tvrdnjama da se novom koronavirusu pristupa isuviše ozbiljno dao na težini, Hadži-Tanović govori i o testovima za novi koronavirus, neosnovano tvrdeći da oni ne prepoznaju specifičan virus, već samo generalno da se radi o virusu.

Pa zašto bi mi toliko bili u strahu od virusa na primer sada? Kako vi znate da li ovo običan grip ili korona? Pa testovi su nepouzdani. Nijedan test ne govori da li je to, koji je virus, on govori da je neki virus i to mi znamo. 

Mi kao iskusni lekari, pa nama nisu potrebni testovi, klinički pacijent vam sve kaže. Ima temperaturu, zamara se, ima bol u grudima i tako. Uradi mi krvnu sliku, uradim - u redu, uradi mi rengenski  snimak - u redu. Obična gripa. Znači mi možemo da definišemo to i bez testova, znači PCR i ovi drugi testovi, nijedan nije specifičan da li je to korona ili neki drugi virus. 

Još od početka pandemije, internetom se šire tvrdnje da PCR (polymerase chain reaction) testovi ne mogu detektovati novi koronavirus i da daju lažne pozitivne rezultate. Ove priče išle su skupa sa teorijama zavjere o nepostojanju virusa i rezultat su nerazumijevanja funkcionisanja ovog testa. PCR test koristi se za detektovanje različitih zaraznih bolesti. U analizi koju smo objavili 5.10.2020. godine prenijeli smo dio iz patenta izumitelja PCR testa Karyja Mullisa, koji govori o tome:

Različite zarazne bolesti mogu se dijagnosticirati prisutnošću specifičnih sekvenci DNK u kliničkim uzorcima, karakterističnih za uzročni mikroorganizam. Tu spadaju bakterije, poput salmonele, klamidije i Neisserie; virusi, poput virusa hepatitisa; i paraziti, kao što je plazmodij odgovoran za malariju.

U analizi od 30.11.2020. godine Raskrinkavanje je prenijelo saopštenje australijskog Ministarstva zdravstva, koje je, kao odgovor na netačne informacije koje su se širile o testu, za AFP potvrdilo efektivnost PCR testa i o njemu reklo sljedeće:

Ovaj je test vrlo osjetljiv i otkriva sitne fragmente genetskih podataka koji su specifični za virus koji uzrokuje COVID-19. 

(...)

Glasnogovornik je naglasio da je PCR test za COVID-19 dizajniran posebno za SARS-CoV-2: „Lančana reakcija polimeraze reverzne transkriptaze u stvarnom vremenu (qRT-PCR) za SARS-COV-2 specifična je za SARS-COV-2 i pouzdano detektira SARS-COV-2 RNA bez obzira je li virus održiv ili ne. Specifični test za SARS-COV-2 neće otkriti druge patogene. Određeni testovi na druge patogene neće otkriti SARS-COV-2."

Dakle, PCR test pouzdano detektuje novi koronavirus. 

Poređenjem COVID-19 sa gripom, ovo oboljenje se svodi na manje opasno ili neopasno, a takve tvrdnje su prisutne u bh. javnosti već duže vrijeme. Raskrinkavanje je već analiziralo tvrdnje da je COVID-19 samo jača prehlada (21.10.2020) i da je to “uobičajena i neopasna gripa” (5.8.2020). Tada smo pojasnili da COVID-19 nije jedini koronavirus, već da pripada istoj porodici od sedam poznatih koronavirusa koji mogu inficirati ljude, od kojih četiri izazivaju prehladu, dok su ostala tri (MERS-CoV, SARS-CoV i SARS-COV-2, odnosno novi koronavirus) znatno opasnija po zdravlje čovjeka. 

“Tri koronavirusa, MERS-CoV, SARS-CoV-1 i SARS-CoV-2, koji uzrokuju bolesti MERS, SARS i Covid-19, mogu izazvati mnogo opasnije komplikacije sa disajnim sistemom. 

Izjednačavanje bolesti Covid-19, koju izaziva novi koronavirus, sa prehladom koju izazivaju obični ljudski koronavirusi, ne samo da je netačno nego je i opasno, naročito kada se koristi u svrhu pozivanja na kršenje mjera zaštite i sprječavanja širenja virusa”.

Budući da vakcine kojima se ubrizgava mRNK u ćelije organizma ne mogu izmijeniti gensku strukturu tih organizama, svim medijima koji su tu tvrdnju prenijeli dajemo ocjenu prenošenje lažne vijesti. 

Tvrdnja da PCR test ne prepoznaje specifičan virus, to jest da će prisustvo bilo kakvog virusa registrovati kao pozitivan rezultat, potpuno je netačna, te svim medijima koji su ovu tvrdnju prenijeli dajemo ocjenu prenošenje lažne vijesti. Objema tvrdnjama dajemo i ocjenu pseudonauka.

Poređenju novog koronavirusa sa “običnom gripom” dajemo ocjenu dezinformacija.

(Raskrinkavanje.ba)